Parać, Frano: Carmina Krležiana, Suita iz baleta

Četiri stavka Suite iz baleta Carmina Krležiana čine jedinstvenu dramaturšku cjelinu. Pojedini stavci svoj su život nastavili i izvan kazališnoga miljea, poput skladbe Ples barunice, koja je 1990. prilagođena formi klavirske minijature omiljene među pijanistima, a praizvela ju je upravo skladateljeva kći, pijanistica Leda Parać. U „revidiranoj“ verziji Suite, izvedene u Zagrebu 2023. u prigodi 75. rođendana Frane Paraća, djelu je vraćena uloga recitatora. Naime, Parać je na kraju Suite dodao i glas naratora, transferirajući tim činom u Suitu ono što se u originalu događa na

kraju baleta.

Nakon Introita, u Pan-simfoniji i u prvim taktovima Finala riječ je „prije svega o još jednom sloju ekspresiviteta u dijelu na tekst Aleluja, kroz obredno, ritmizirano izgovaranje poruke Krležine balade Khevenhiller (Kak je tak je, tak je navek bilo, kak bu tak bu, a bu vre nekak kak bu!), zbor dobiva i snažnu semantičku ulogu“. (B. Špoljarić, iz teksta Epski raspon Paraćeva ekspresiviteta, glazba.hr). Dubravko Detoni je Paraćevu Suitu 1998. opisao kao aluziju na „michelangelovski zamišljenu fresku“, što je u konačnici zasigurno i najjasnija sintagma koja je determinira.

Istodobno, muzikologinja Eva Sedak upućuje na gotovo „epski raspon Paraćeve umjetničke ekspresivnosti“.

 

 

---